Regioni

Regioni Samoupravne Regije Žilina:

Geografski položaj i Administrativna struktura

Samoupravna regija Žilina se nalazi na sjeverozapadu Slovačke, te je treća najveća samoupravna jedinica Slovačke Republike. Na zapadu graniči sa Češkom Republikom, također na zapadu sa Poljskom i isto tako graniči sa druge tri samoupravne regije – regijom Trenčin, Banska Bystrica i Prešov. Regija je podijeljena na pet povijesnih regiona (Horne Považie, Kysuce, Liptov, Orava i Turiec) i 11 općina (Bytča, Čadca, Dolny Kubin, Kysucke Nove Mesto, Liptovsky Mikulaš, Martin, Namestovo, Ružomberok, Turčianske Teplice, Tvrdošin i Žilina).

  • Površina : 6809 km2
  • Broj stanovnika: 690 434 ( 2016.g)
  • Gustoća naseljenosti (po km2): 101,4
  • Sjedište: Žilina
  • Mjera nezaposlenosti: 6, 92 % (2016.g)
  • Prosječna nominalna mjesečna plaća : 918 Eura ( 2015.g)
  • Broj općina: 11
  • Broj gradova: 19
  • Broj naseljenih mjesta: 296

Prirodne okolnosti

Površina samoupravne regije Žilina je većinom planinska sa relativno visokom prosječnom nadmorskom visinom. Uvale uzduž rijeka Vah, Orava, Kysuca ili Turiec se nalaze u nadmorskoj visini čak 300 m, te su opkoljene brdima i planinama: Zapadne Tatre, Niske Tatre, Velika Fatra, Mala Fatra, Beskydy, Stražovske vrchy, Javorniky, Chočske vrchy, Kysucka, Kysucka vrchovina i mnogo drugih. Najviši vrh je Bystra u Zapadnim Tatrama (2248 m n/m ). 

U regiji su 4 teritorije proglašene nacionalnim parkovima:  Visoke Tatre, Niske Tatre, Velika Fatra i Mala Fatra. Nalaze se tu isto tako 4 zaštićene prirodne znamenitosti, 62 nacionalnih prirodnih rezervata, 39 prirodnih spomenika i 9 zaštićenih prirodnih spomenika.

Gospodarstvo

Samoupravna regija Žilina ima veliki investicijski potencijal. Na raspolaganju ima dobru bazu za razvoj high-tech  grana, kao što je softver inženjering, informacijske i komunikacijske tehnologije, elektrotehnika, elektronika. U zadnjem razdoblju se ubrzao razvoj usluga – uglavnom u financijama, istraživanju i razvoju, turizmu, logistici, te trgovini. Regija ima dugoročnu tradiciju u strojarskoj proizvodnji (željeznički uređaji, ležajevi, građevinski strojevi i alat), na koju je nadovezala automobilska industrija. Lider regionalnog gospodarskog rasta je korejska tvornica automobila KIA Motors, koja je ujedno najveća realizirana strana investicija u regiji. Važan zadatak igra i šumarstvo, jer šuma pokriva više od 50% teritorije regije. Zahvaljujući ovim bogatim izvorima drva su u regiji tradicionalno dobro etablirane grane, kao što je industrija prerade drva, te proizvodnja papira i celuloze. Kraj je bogat mineralnim izvorima, mnogi sa ljekovitim djelovanjem, što u značajnoj mjeri doprinosi razvoju toplica, wellness usluga, kao i proizvodnji napitaka. Turizam je jedna od naprednih i perspektivnih grana gospodarstva. 

Infrastruktura

Regija susjedi sa Poljskom i Češkom Republikom, te sa susjednim zemljama je spaja 9 graničnih prijelaza. S obzirom na strateški geografski položaj vode preko regije Žilina  važni koridori međunarodne mreže putova, od kojih su najznačajniji : E 50 Češka Republika - Žilina - Košice - Ukrajina, E 75 Poljska - Čadca - Žilina – Mađarska i Austrija, E 77 Poljska - Trstena - Dolny Kubin - Šahy - Mađarska , E 442 Češka Republika - Makov - Bytča – priključak na E 50 i E 75. Kroz regiju Žilina prolaze dva autoputa, čiji neki dijelovi su trenutačno u izgradnji: D1 u pravcu Bratislava – Košice i D3, pravac Hričovske Podhradie – Žilina – Čadca – Poljska. Grad Žilina je važno u željezničkom prometu, nalaze se tu željeznički čvor sa izravnim priključkom kroz gradove Čadca i Zwardoń u Poljskoj, te iz Češke Republike kroz gradove Čadca i Žilina u pravcu Bratislava i Košice. U blizini grada Žilina s gradi terminal intermodalnog prijevoza. U regiji se nalazi međunarodna zračna luka Žilina Dolny Hričov. 

Turizam

Priroda i kultura su glavno blago Samoupravne Regije Žilina. Više od pola teritorije regije su predjeli sa raznim stupnjem zaštite. Osim lijepe prirode se regija može hvaliti sa 22 objekta narodne kulturne baštine, 1096 nekretnina i 1386 pokretnih predmeta, koji su kulturni spomenici, 1 gradskom zaštićenom zonom, 3 zaštićena rezervata narodne arhitekture (selo Vlkolinec je upisano u Listi svjetske kulturne baštine i UNESCO), te sa 19 zaštićenih zona.
Zahvaljujući prirodnim prilikama je kraj atraktivna destinacija zimskog i ljetnog turizma, 25% svih slovačkih obilježenih turističkih staza i biciklističkih staza se nalazi upravo ovdje, zbog toga je jako omiljen među posjetiteljima. Bogatu ponudu za zimske sportove dopunjavaju skijaški centri, koje u okviru cijele Slovačke nude ne samo kvalitetne staze za nordijsko i alpsko skijanje već i najmodernije skijaške žičare i vučnice. Turisti mogu koristiti usluge više od 400 hotela i restorana i mnoge informacijske centre. Oni, koji na svom odmoru daju prednost odmoru, ili vole vodene sportove, mogu posjetiti mnogobrojne termalne bazene, jezera ili brane.

Odlični prirodni uvjeti, kvalitetne usluge, više skijaških centara, akvaparkova i kulturnih znamenitosti privlači svake godine više od 800 tisuća posjetitelja, što je više, nego što ima regija stanovnika. Okolina Žiline je druga najposjećivanija regija Slovačke i po broju noćenja je dugoročno plasirana na prvom mjestu u Slovačkoj   

Kultura i Prosvjeta

Državni komorni orkestar u Žilini ispunjava važan zadatak u regionalnoj kulturi, isto tako kao i 3 kazališta, 5 nacionalnih biblioteka, više muzeja, gradskih biblioteka. Posjetitelji mogu vidjeti dva opservatorija. Razvijenu mrežu srednjih škola dopunjavaju 4 visoke škole: Sveučilište u Žilini, Jesseniusov medicinski fakultet Sveučilišta Komenskog u Martinu, Akademija oružanih snaga generala Milana Rastislava Štefanika u gradu Liptovsky Mikulaš i Katoličko sveučilište u Ružomberku. 

Bottom navigation


Sekcie


Jazykové verzie webstránky